Koliko se u BiH, a koliko u drugim zemljama EU koristi AI?

Alati generativne umjetne inteligencije korisnicima omogućuju stvaranje novog sadržaja poput teksta, slika, programskog koda ili videozapisa na temelju jednostavnih upita. Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, otprilike trećina stanovnika Evropske unije u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristila neki od ovih alata, piše Euronews Next.

Velike razlike od sjevera do juga

Međutim, podaci za 33 evropske zemlje otkrivaju ogroman jaz u korištenju umjetne inteligencije - od samo 17 posto u Turskoj do čak 56 posto u Norveškoj. Unutar same Evropske unije, raspon se kreće od 18 posto u Rumuniji do 48 posto u Danskoj.

U čak 13 evropskih zemalja više od 40 posto stanovništva koristilo je alate generativne umjetne inteligencije. U tu skupinu, uz Norvešku i Dansku, spadaju Švicarska (47%), Estonija (47%), Malta (46%), Finska (46%), Irska (45%), Nizozemska (45%), Kipar (44%), Grčka (44%), Luksemburg (43%), Belgija (42%) i Švedska (42%).

S druge strane, u osam zemalja manje od četvrtine stanovnika koristi ove alate. Uz Tursku i Rumunjsku, to su Srbija (19%), Italija (20%), Bosna i Hercegovina (20%), Sjeverna Makedonija (22%), Bugarska (23%) i Poljska (23%).

Među najvećim gospodarstvima EU, Italija (20%) i Njemačka (32%) nalaze se ispod prosjeka Unije, dok su Španija (38%) i Francuska (37%) nešto iznad njega, pokazujući jasnu podjelu na digitalno napredniji sjever i zapad te jug i istok Evrope koji zaostaju.

Digitalna pismenost je ključna

Stručnjaci objašnjavaju da ove razlike nisu slučajne. "Prvo, stope usvajanja umjetne inteligencije obično prate opću digitalnu osnovu zemlje. Zemlje koje pokazuju najveće usvajanje, poput Danske i Švicarske, već su vrlo napredne u digitalizaciji", izjavio je za Euronews Next Colin van Noordt, istraživač na Sveučilištu KU Leuven u Belgiji.

On ističe kako stanovnici tih zemalja već posjeduju digitalne vještine, češće koriste internet i općenito su skloniji tehnologiji. "To se odražava u podacima: u zemljama s nižim usvajanjem, ljudi je ne koriste jer nisu znali da generativna umjetna inteligencija postoji ili ne znaju kako je koristiti", dodao je.

Van Noordt naglašava da je jedno imati pristup tehnologiji, a sasvim drugo razumjeti kako je iskoristiti. "Mnogi ljudi diljem Europe kažu da ne koriste generativnu umjetnu inteligenciju jednostavno zato što ne znaju za što bi je koristili. To pokazuje da je 'AI pismenost' ogroman faktor", rekao je.

Iako vlade mogu poticati korištenje, Van Noordt zaključuje kako se čini da "temeljna digitalna kultura i praktične vještine građana izgleda imaju veći učinak".

Podaci također otkrivaju da se umjetna inteligencija znatno više koristi u privatne svrhe nego za posao. U prosjeku je na nivou EU 25 posto ljudi koristilo AI alate iz osobnih razloga, a 15 posto u poslovne svrhe.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad